„Tokom ove godine definitivno ćemo smanjiti opterećenje na plate, a ono što je svima nama u Vladi Federacije BiH važno je suzbijanje odlaska radne snage iz naše zemlje“ rekao je ministar Mijatović.
Naveo je kako je strateški okvir, odnosno smjernice za ekonomske i fiskalne politike FBiH za period od 2024. do 2026. godine jedna od bitnijih točaka koje su do sada usvojene na četvrtoj sjednici Vlade Federacije BiH.
„Pored onih ekonomskih agregata koji predstavljaju analizu stanja u prethodnoj godini i s projekcijom onog što nas čeka u ovom periodu, kao ključni prioriteti Vlade FBiH među ostalim ističu se kreiranje poslovnog ambijenta i poticanje rada i investicija, a isto tako, radna grupa završava i brzo ćemo imati program rada za ovaj mandatni period“ rekao je Mijatović.
Dodao je kako će se opterećenje na plaće definitivno smanjiti tijekom ove godine.
„Intenzivno radimo s Unijom poslodavaca i sindikatima na onome što je projekcija nedostajućeg dijela koji će biti sigurno u proračunu u onom segmentu vanproračunskih fondova onog trenutka kada smanjimo opterećenje na plaću što će se definitivno dogoditi tijekom ove godine“ naveo je Mijatović.
Istaknuo je kako je svima u Vladi FBiH bitno suzbijanje odlaska radne snage iz Bosne i Hercegovine.
Mijatović je naveo da, pored ostalih stvari, prvi i osnovni uvjet, molba, zahtjev poslodavaca Bosne i Hercegovine je da smanjimo opterećenje na plaću čime ćemo njima osloboditi dio sredstava da mogu povećati plaće i s time ostaviti radnike u FBiH. To je jedan od ključnih prioriteta Vlade bez ikakve dileme.
Na Dnevnom redu četvrte sjednice Vlade Federacije BiH bila je i Informacija o aktivnostima u okviru planiranja i implementiranja proračunske podrške Europske unije za energetske potrebe u Federaciji BiH koju je pripremio Ured Vlade FBiH za europske integracije.
U informaciji Ureda Vlade FBiH za europske integracije navedeno je da je energetski paket za Bosnu i Hercegovinu u vrijednosti od 70 milijuna eura, najavljen prilikom posjete predsjednice Evropske komisije Ursule Von Der Leyen Bosni i Hercegovini u listopadu 2022. godine. Sredstva EU su izdvojena u okviru pretpristupnih fondova i bit će realizirana u okviru Financijskog sporazuma za IPA 2023. godinu, kojeg je BiH potpisala i ratificirala u travnju 2023. godine. Od ukupnog iznosa namijenjenih Bosni i Hercegovini, predviđeno je da se sredstva dijele u omjeru Federacija BiH 66 posto, Republika Srpska 33 posto i Brčko Distrikt BiH jedan posto.
„Jedan od tri komponente odnosi se na pomoć mjerama energijske efikasnosti mikro, malim i srednjim poduzećima koji su registrirani po Zakonu o privrednim društvima“ rekao je Mijatović.
Akcijski plan, odnosno Mapa puta za implementaciju energetskog paketa, pripremila je Europska komisija za cijeli Zapadni Balkan, s manjim korekcijama prilagođenim za svaku državu korisnicu. Usvajanjem ovog dokumenta na sjednici Vijeća ministara BiH 22. prosinca 2022. godine i usvajanjem Proračuna FBiH u siječnju 2023. godine, planirana su neophodna sredstva za proračunsku podršku. Na ovaj način ispunjeni su osnovni uvjeti za realizaciju energetskog paketa.
Europska unija već uplatila prvu tranšu sredstava na Jedinstveni račun trezora Federacije BiH, te da se uplata druge tranše očekuje tijekom 2024. godine, nakon što Europska komisija ocijeni da je BiH uspješno implementirala Akcijski plan iz Mape puta.
„Radna grupa kontinuirano radi na procesu koji se odnosi na paket energetske podrške koji je dostavila Evropska unija. Sredstva su doznačena resornim ministarstvima, Vlada je usvojila informaciju i za sljedeću sjednicu biti će spremne odluke. S tim odlukama onda krećemo u implementaciju tih sredstava. Bez dileme vrlo korisna stvar za građane FBiH i privredu u FBiH, ali smo i tu napravili jedan dio malog revidiranja kako bi u punom kapacitetu implementirali ono što je Akcioni plan, koji je usvojilo Vijeće ministara, i uz smjernice Evropske komisije i uz potrebe onoga što su u ovom trenutku, obuhvaćena tri sektora koja se odnose na ublažavanje negativnih efekata energetske krize kroz donatorska sredstva u ovom trenutku, što nam sigurno treba biti poticaj da u ovoj i sljedećoj godini, kada realiziramo ta donatorska sredstva, razmišljamo o stalnoj stavci u buđetu Vlade FBiH kada je u pitanju energetska efikasnost, ne samo negativnih efekata, nego šire“, rekao je Mijatović.
